OBRT ILI (J.)D.O.O.?

Gotovo uvijek nakon donošenja odluke o pokretanju nekog posla, prva stvar je odluka o izboru između obrta ili trgovačkog društva (d.o.o. i j.d.o.o.).

Često se zna reći da od obrta bježe svi koji su nekada imali obrt jer im se neki dug ili obaveza predaje pojedinog izvještaja i dalje provlačila kroz život dugo nakon što je obrt zatvoren. Stvar je u tome što je obrt mogućnost fizičke osobe da na svoje ime i OIB radi neku djelatnost i bude dio tržišne utakmice kao i svako drugo trgovačko
društvo.

To je ujedno i najveći nedostatak obrta jer pojedinac stavlja u navedenu tržišnu utakmicu sve što posjeduje (nekretnine, pokretnine itd.) dok direktor trgovačkog društva odgovara samo do visine temeljnog kapitala. Slobodno se može reći da se miješa privatni život sa poslovnim jer Vam novčana kazna za brzu vožnju predstavlja dug u vašem obrtu. Sa druge strane, potencijalni problemi u poslovanju znače da će i vaša kuća biti izložena eventualnim ovrhama poslovnih partnera.

Prednost obrta je što je jeftiniji za otvaranje i zatvaranje (trošak do 500,00 kn) i ukoliko je primitak do 3.000.000,00 kn nije potrebno voditi skuplje i kompliciranije dvojno knjigovodstvo. Za novac koji se podiže nije potrebno imati svrhu ili razlog jer se sve smatra dohotkom.

Kod trgovačkog društva poduzetnik odgovara samo do iznosa temeljnog kapitala osim u slučajevima kada postoje sumnje na kazneno djelo. Otvaranje jednostavnog društva sa ograničenom odgovornošću je oko 1.000,00 kn dok najniži iznos temeljnog kapitala može biti 10,00 kn.

Klasično društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je nešto skuplje u startu (osnivanje je od 3.000,00 do 5.000,00 kn, ovisno o složenosti društvenog ugovora) i minimalni iznos temeljnog kapitala iznosi 20.000,00 kn. Postavlja se pitanje zašto otvarati d.o.o. pored j.d.o.o.?

Za to postoji nekoliko razloga a sam poduzetnik treba razmisliti koliko su mu ti razlozi važni. Prva i osnovna stvar je percepcija poslovnih partnera. Ukoliko planirate raditi veće i ozbiljnije poslove, pojedini sudionici tržišne utakmice mog gledati na vaš j.d.o.o. sa određenom dozom skepse i predrasuda zbog malog temeljnog kapitala i
loše reputacije koju su brojni otvoreni pa zatvoreni j.d.o.o.-i stekli.

Drugo veliko ograničenje u poslovanju j.d.o.o.-a je nemogućnost isplate dobiti dok ne postane d.o.o. i dok se temeljni kapital ne podigne na barem 20.000,00 kn. I sam proces preoblikovanja ima svoju cijenu jer se mora ponovno plaćati javni bilježnik ali i revizor ukoliko se temeljni kapital podiže iz ostvarene dobiti društva.

Treće ograničenje je broj osnivača društva (maksimalno tri) i broj odgovornih osoba (može biti samo jedan direktor).

Gore napisan tekst pruža uvid svakom poduzetnika da na temelju svojih mogućnosti i kasnijih potreba odredi put kojim će krenuti. Definitivno nije isto kada se na ovo gleda iz perspektive malog ugostitelja koji otvara bar na plaži i poduzetnika koji planira raditi velike promete trgujući naftom npr. jer prosječnoj mušteriji na plaži nije
bitan temeljni kapital kafića gdje će popiti kavu ili sok dok je poslovnim partnerima tvrtke koja trguje naftom jako bitan bonitet svakog poslovnog partnera.

Na Vama je da odlučite a za sva dodatna pitanja obratite nam se na [email protected].
Imamo vodič o otvaranju tvrtke u Hrvatskoj